Uzgoj pitomog kestena u našim krajevima – visoka isplativost

Uzgoj pitomog kestena u našim krajevima – visoka isplativost

Desetljećima profesionalno vezani za mediteranske poljoprivredne kulture smokvu, maslinu, lozu i dr. renomirani stručnjaci dr. agronomije Željko Prgomet i prof. dr. sc. Ibrahim Mujić s Veleučilišta u Rijeci održali su u Udruzi Prsten, uskom krugu poduzetnika, 27. svibnja  vrlo zanimljivo i iscrpno predavanje o uzgoju pitomog kestena u našem podneblju popraćeno preciznim financijskim kalkulacijama

Piše: Ivana Kolovrat

Samo jedno je sigurno – dok je svijeta i ljudi moramo proizvoditi hranu jer ljudi moraju: disati i jesti. Širem krugu ljudi vjerojatno je manje poznat podatak kako je po dohodovnosti pitomi kesten isplativiji od masline i smokve, od kojih je, uz vinogradarstvo, posljednjih desetljeća nastalo nekoliko hrvatskih brendova. Taj podatak svjedoči da prostora za proizvodnju i preradu te brendiranje ove poljoprivredne kulture u Hrvatskoj ima mjesta i perspektive. Naši zapadni susjedi Talijani u okolici Torina razvili su iznimno unosnu poduzetničku zonu koja je u potpunosti posvećena uzgoju i preradi ploda kestena. Održavaju se prigodne manifestacije – kestenijade na kojima se nudi i prezentira više od 230 proizvoda od kestena. U Kanadi npr. kilogram ekološki uzgojenog kestena s certifikatom prve klase ima cijenu 11 dolara.

 

Pitomi kesten u Hrvatskoj sve do prije nekoliko godina rastao je u samoniklim šumama oko Pazina, Motovuna, Vižinade i Oprtlja, a danas se bilježe još uvijek pionirski pokušaji plantažnog uzgoja u Istri, oko Lovrana, u Međimurju gdje je kvalitetna zemlja i idealni nagibi terena. Plantažni oblik uzgoja kestena je preporučljiv poduzetnicima jer je tako lakše kontrolirati faktore rizika: bolesti, nametnike poput kestenove ose šiškarice, kvalitetu zemlje i dr. te stvarati optimalne uvjete za prinos kestena: izbor kvalitetnih i otpornih sorti, gustoća sadnje (u početku se stabla gušće sade kako bi ranije počela davati plodove, a zatim se svako drugo stablo izvadi radi rasta), prskanje, idealna udaljenost stabala, kiselost zemljišta itd. uz minimum agrotehničkih tretiranja. Plodovi se danas strojno usisavaju i on ih odmah klasificira. Puni rod kreće nakon pete godine uzgoja, a prema proračunima prof. Prgometa bruto dohodak na jedan hektar je oko 90 tisuća kuna.

Posebnu tematsku cjelinu o preradi kestena i popratnoj industriji koja je zaslužna za više od 232 proizvoda od kestena izložio je u kratkim crtama prof. Ibrahim Mujić. Istaknuo je da je kesten vrlo pokvarljiva roba i potrebno je imati adekvatne skladišne kapacitete. Ovisno o vremenu čuvanja potrebno ga je čuvati na niskim temperaturama ili ga smrznuti za duže razdoblje. Nakon čišćenja od lišća i kamenčića sortira se po težini, odvaja od ljuske, te ulazi u prerađivačku fazu. Najrašireniji je postupak proizvodnja pirea od kestena koji mora biti mikrobiološki idealan pa se vrlo brzo mora smrznuti kako bi se zaustavili procesi, zatim glaziranje, kandiranje i dr. Zbog svojih nutritivnih vrijednosti kesten se koristi kao funkcionalna hrana za prevenciju bolesti krvožilnog sustava. Brašno od kestena i proizvode od njega koriste oboljeli od celijakije. Od svježeg, sušenog, prženog, kuhanog kestena nastaje bogata paleta prehrambenih proizvoda poput luksuznih bombonijera, sira s kandiranim kestenom, piva od kestena, marmelade i  namaza od kestena,  kompota od kestena i dr.

 

Za pokretanje uzgoja i razvijanje jedne plantaže kestena s prerađivačkim ciklusom proizvodnje zbog profitabilnosti stručnjaci preporučaju pokretanje plantaže od 300 hektara s proizvodnjom od oko tisuću tona kestena. Nakon zanimljivog predavanja sudionici su, između ostalog, postavljali i brojna pitanja  o subvencioniranju proizvodnje kestena iz EU fondova u idućem razdoblju te o svim agrotehničkim i financijskim detaljima uzgoja.

 

Prijedlog za predavanje dao je prvi predsjednik Udruge Prsten Ilija Tolić istaknuvši kako ova inicijativa i ideja postoji već nekoliko godina, od osnutka Prsten Grupe kao jedan od potencijalnih projekata za ulaganje, te je izrazio veliku želju da se članovi Udruge i šire, sukladno svojim interesima i mogućnostima, priključe projektu.

Odgovori