Prstenov poslovni forum Zagreb 2017.

U organizaciji Udruge bosanskih Hrvata Prsten, 27. lipnja 2017. godine, u dvorani Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, koja je bila i suorganizator ovog poslovnog skupa, održan je Prstenov poslovni forum Zagreb 2017. Forum se održao pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a temeljna zadaća mu je bila poticanje unapređenja institucionalnog okvira za izgradnju poslovne konkurentnosti u jugoistočnoj Europi te prevladavanje postojećih prepreka u poslovanju u toj regiji, prije svega u poslovanju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Naime, Hrvatska je najstrože regulirana zemlja Europske Unije prema pokazatelju koji mjeri stupanj administrativnog opterećenja, regulatornu restriktivnost i utjecaj državnog vlasništva na tržište, a prema OECD-ovim podacima, udjel državnog sektora na tržištu veći je samo u pet zemalja, točnije u Kini, Turskoj, Poljskoj, Rusiji i Rumunjskoj.

Predsjednik Udruge Prsten Mijo Marić objasnio je da se ta udruga doživljava kao most između dvije države i između jednog naroda koji živi u te dvije države, a kao cilj Poslovnog foruma istaknuo je promjena postojećeg stanja. – U Prstenu smo svjesni da se možemo žaliti na postojeće stanje i mijenjati ga. Ako se žalimo, možemo tražiti krivca u drugima i tražiti milosrđe, a nama milosrđe nije dovoljno, jer vjerujemo da imamo potencijal i da ga možemo izraziti. Ideja nam je pratiti to što smo zaključili i želimo ovaj događaj pretvoriti u tradicionalan događaj na kojem ćemo provjeriti jesu li naši zaključci imali smisla, odnoso jesu li zaživjeli – rekao je Mijo Marić u pozdravnom govoru.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić odmah je na otvaranju foruma odaslala upozorenje da se iza evidentnoga gospodarskog oporavka kriju podaci koji otkrivaju da situacija ipak nije bajna te da su druge usporedive zemlje posljednje godine iskoristile produktivnije. Realan rast BDP-a od tri posto u prošloj godini nastavljen je od 3,4 posto u prvome kvartalu, izvoz i trgovina rastu, turistička sezona bit će jedna od najboljih. Ali ti podaci kriju i upozorenje da se rast događa dok stagnira zaposlenost, a Rumunjska nas je sustigla u per capita dohotku mjereno paritetom kupovne moći. Ti relativni pokazatelji poučavaju nas da su proteklih godina drugi bili brži od nas i iskoristili vrijeme produktivnije. Zato upozorenja koja se kriju iza pozitivnih trendova pokazuju da nema razloga za samozodovoljstvo, već upozoravaju na priliku da nadoknadimo propušteno. Tu priliku ne smijemo propustiti, da postavimo Hrvatsku na putanju moderne i prosperitetne države u kojoj naša djeca ostaju jer to žele, a ne zato jer nemaju drugog izbora – istaknula je potpredsjednica Vlade.

Sudeći prema onom što iznijela premijerova desna ruka, Vlada ne sjedi i razmišlja, već se bavi brojnim reformama s ciljem poboljšanja uvjeta i smanjenja troškova poslovanja. Već ove godine Vlada namjerava obje-diniti inspekcije danas razasute po raznim upravnim tijelima, implementirati sustav plaća i nagrađivanja u državnoj upravi s ciljem jačanja učinkovitosti i mehanizma upravljanja, pripremiti zakonsko rješenje kojim će se omogućiti poticanje industrija koje uvelike ovise o vlastitom ulaganju u istraživanje i razvoj tehnologija, izmjeniti paket zakona o mirovinskom sustavu, čime želi obeshrabriti prijevremeno umirovljenje, te reformirati školstvo i sustav obrazovanja. I na kraju razgraditi neke, kako ih je Dalić nazvala, socijalističke strahove koji opterećuju društvo.

 Luka Burilović, predsjednik HGK, istaknuo je kako su dobrosusjedski odnosi prioritet Hrvatske te da u BiH djeluje više od 200 hrvatskih tvrtki. Burilović je naglasio i kako u gotovo pola naših županija BiH spada u prva tri najvažnija izvozna tržišta.  Iznos izravnih kumulativnih ulaganja, gledano od 1993., u Bosnu i Hercegovinu premašio je milijardu eura, otkrio je Burilović, a polovica od toga realizirana je zadnjih šest godina.  U svome izlaganju predsjednik HGK  istaknuo je kako je BiH jedna od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatskoj, a najavio je i da će HGK do kraja godine otvoriti predstavništvo u Sarajevu.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić pohvalio je što konferencija pruža mogućnost da poduzetnici i znanstvenici razmjenjuju ideje i diskutiraju, napomenuvši da neprekidno ističe potrebu sinergije teorije i prakse. Aministar uprave Lovro Kuščević najavio je da će u idućih desetak dana biti održana zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH te je istaknuo da će hrvatska vlada pomoći Hrvatima u BiH dao stvare sva demokratska prava koja imaju kao konstitutivni narod susjedne države.

Što se tiče poslovne klime, ministar uprave Lovro Kuščević je najavio daljnje povećanje broja elektroničkih usluga državne uprave za građane i poduzetnike te razvoj sustava e-Poslovanje. − Birokracija i tromost administracije najveći su problem. Danas sustav e-Građani ima 37 funkcionalnosti putem kojih se mogu dobiti isprave, a cilj je da ih bude više od stotinu. Krajnji cilj je da onaj kome se to nosi, može sam to izvući. Upravo razvijamo i sustav e-Poslovanje, namijenjen isključivo poduzetnicima – rekao je Kuščević.

Savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Marko Jurčić pokušao je ocijeniti gdje Hrvatska ide što se tičedosadašnje politike i onog što je dosad napravljeno u razvoju poslovne klime. – Imali smo najdulju recesiju od svih zemalja u EU. Dva su traka razvoja gospodarstva: organski i strana ulaganja, vanjski kapital. To se radi podržavanjem poslovne klime i poticanjem aktivnog angažmana države. Snažno smo se oslonili na turizam, ali nemarazvijenoga gospodarstva koje počiva na turizmu. Koliku on ulogu zauzima, 18-19 posto? To ne može biti dovoljno. Problem je i odlazak visokoobrazovane radne snage, migracije, s tim smo izgubili 15 posto. Zatim, problem je i u strukturi ulaganja, koja je loša, izvoza ima jako malo – objasnio je Jurčić. Istaknuo je da Hrvatska nije razvila turistički potencijal koliko je mogla, niti je iskoristila odličan geostrateški položaj i potencijal proizvodnje.

Profesor Mladen Vedriš pokazao je gdje se i zašto investira, istaknuo kvalitetne investicije, nove investicije i gdje se tu Hrvatska nalazi. Definitivno nismo u prvoj ligi.

– Osim zanimljivog prekograničnog trgovanja i rješavanja sporova, za ostalo baš i ne idemo u prvu ligu. Strukturne reforme jesu zamorne i teške, ali su važna osnova. Problem su i dalje javna uprava, pravosuđe, gdje bilježimo male pomake. Izvoz nam je slaba točka, u izvozu visoke tehnologije pogotovo, za razliku od primjerice Slovenije. Ključno je povećati produktivnost i vidjeti gdje ćemo se pozicionirati u novom scenariju.

Najstrašnije je ne pokušati, nije strašno ne uspjeti. Do situacije u kojoj se nalazimo nismo došli u par godina, nego u 20 godina. No promjene moraju biti brze, dvije do četiri godine moraju biti dovoljne. A imamo primjer zemalja poput Slovačke koje su uspjele – zaključuje profesor Vedriš.

Profesor Darko Tipurić u svom je predavanju objasnio zašto je potrebna nova strategija i politika u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na stvaranje poticajnog poslovnog okružja. Povećanje blagostanja, smatra Tipurić, implicira i uklanjanje nejednakosti, budući da su kvalitetna politika i poduzetnička aktivnost uzroci blagostanja.

– Zbog nastanka novih radnih mjesta koja stubokom mijenjaju okoštale društvene djelatnosti bitno je uključiti se u promjene. Poticanje poduzetništva povećava blagostanje i tako treba postaviti i promatrati smjernice prema kojima moramo djelovati – istaknuo je Tipurić. No prema stajalištu profesora Tipurića, Hrvatska ima dovoljno razloga biti zabrinuta. Naime, institucije nisu dovoljno razvijene i nema naznaka da će se razvijati, nema radne etike, nema dugoročne ekonomske strategije, nema orijentiranosti poduzetništvu, a isprepleteni interesi imaju razoran potencijal. Povrh svega, Hrvatska je i ekonomski najstrože regulirana članica Europske unije.

Središnji događaj Prstenovog Poslovnog foruma Zagreb 2017. bila je panel-diskusija koju su moderirali glavni urednik tjednika Lider Miodrag Šajatović i profesor Darko Tipurić, a na kojoj su sudjelovali gospodarstvenici Pavo Zubak, Marko Pipunić, Ante Mandić, Svjetlan Stanić, Krunoslav Kapetanović te savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Marko Jurčić. Liderov glavni urednikistaknuo je da su sudionici iz gospodarstva svojevrsni ‘komandosi’ koji su i u nepovoljnim uvjetima svoga poslovanja ostvarili odlične rezultate.

− Imali ste specifičan način poslovanja, u tišini, samozatajan, a sada se nakon 20 godina vide odlični poslovni rezultati i razvojna politika. Pozitivno je i povezivanje u Udrugu Prsten, u kojoj pokazujete svoje zajedništvo i stvarate sinergiju, a i poticajno je za sve nas koji se rijetko, pa i nakon 20 godina, slučajno susrećemo s ljudima iz svog zavičaja – rekao je Šajatović.

Krunoslav Kapetanović, koji u Opatiji ima dva hotela, jedan s četiri i jedan s pet zvjezdica, upozorio je da su nedostatak kadra i porezno opterećenje glavni problemi turističkog sektora, u kojem je za povrat ulaganja potrebno prosječno 15 do 20 godina. Kapetanović nije pričao o nedostatku educiranog i kvalitetnoga kadra, jer potražnje za rad u toj grani već kronično nema dovoljno.

− Imamo samo dva načina da taj problem riješimo, ali tu je potrebna pomoć i politike. Prvi je uvoz radne snage. Ne treba imati straha o tome razgovarati jer se nitko ne javlja za perača suđa ili vrtlara. A a drugi je povećanje plaća. Niske plaće su problem, u turizmu općenito u prosjeku su niže od prosječne plaće u Hrvatskoj. Ali moramo biti konkurentni Austriji i Njemačkoj, gdje ide većina zaposlenih.

Tamo je PDV između sedam i 12 posto. Ovakav PDV dugoročno je neodrživ i treba ga preusmjeriti na plaće zaposlenicima – rekao je Kapetanović. Taj hotelijer upozorio je i da se Hrvatska mora strateški odrediti želi li velike investitore s resortima ili obiteljske biznise s manjim hotelima kakve gaji Austrija. U korist potonjeg smjera, naveo je da pruža jamstvo da će proizvodi koji nastanu u Hrvatskoj završiti posluženi na stolu u obiteljskim hotelima. Naravno, klasična je boljka krut zakonodavni okvir koji je se mijenja prečesto ili se ne mijenja dovoljno brzo onda kad je to potrebno.

Premda kaže da je mnogo lakše nešto napraviti nego prodati, Marko Pipunić iz Žita, koje je u Slavoniji u 13 mjeseci uložilo 500 milijuna kuna u proizvodnju pršuta i sličnih proizvoda, rekao je da se nada da će mu novi pogoni iduće godine raditi sa 100 posto kapaciteta. Slavonija može proizvesti sir, mlijeko, jaje, šunku i to treba dobro napraviti i izvoziti se može svuda. Očekujem da imamo potencijal za par milijuna svinja i par milijuna pršuta. Država nije pomogla ništa, nažalost, odmogla je. Ali ako ste poduzetnik, morate biti spremni da države nisu previše zainteresirane da pomažu. Ne moraju pomagati, ali mogu ne odmagati. Kad od mame dobijete pljusku, možda nije znala da je kriv brat, ali ne smijete mamu ne voljeti. Tako i ja državi ne krivim ako je bila nepravedna – rekao je Pipunić, inače izabran za poduzetnika godine u izboru EY-a.

Vrijeme i trud koštaju Svjetlan Stanić iz Stanić grupe istaknuo je da je jedna od prednosti brenda Juicy koji je njegova tvrtka kupila ležala upravo u činjenici da Juicy ima punionicu u BiH. To je tvrtki omogućilo podjednako snažan iskorak i u EU i u zemlje Cefte, a u posljednje vrijeme sve višemiskoračuju i na Bliski istok. Stanić se složio s Pipunićevim odnosom prema državnoj pomoći. − U zemljama Cefte gdje nam je aktivnost bila zamrla, zbog Juicyja smo ponovno dobili krila i postižemo čak i za nas neočekivane rezultate. Apsolutno se trudim postaviti biznise da sami za sebe budu profitabilni. Nemam neku bitnu primjedbu na Hrvatsku. Naravno da bismo mogli dobiti mnogo veću pomoć, ali nemamo namjeru provoditi vrijeme po ministarstvima. Ne mogu kreirati i graditi biznis na osnovi da ću dobiti pomoć. A ako mi državapomogne, bit će mi drago – istaknuo je Stanić. Ali zato je upozorio koliko su druge države diplomatski, s premne za gospodarsku suradnju. Primjerice, Njemačkje skidanje embarga Iranu, iz Stanićevog iskustva, dočekala sa stotinu poslovnih ljudi koji su otputovali u tu zemlju i predstavili prilike za poslovnu suradnju.

Savjetnik Predsjednice Marko Jurčić osvrnuo se upravo na gospodarsku diplomaciju. Kako je rekao, institucije postoje i popunjene su, ali alati i materijalna sredstva nedostaju. − Ako odete u predstavništvo Danske razgovarati s atašeom, sat njegov rada stoji 950 kuna. Sat rada američkog mu kolege 80 dolara, europskog 90 eura. Takav djelatnik je i dalje jeftiniji od privatnih konzultanata, ali ima političko zaleđe i uvid. Ono što plaćamo za veleposlanstva ne vrati se. Ali moramo postati svjesni da vrijeme i trud ljudi nešto vrijedi. Agencija za investicije i konkurentnost, primjerice, ima jedva sredstva za zakup prostorija u Zagrebu. Čekamo investitore da nam dođu, a Slovačka već ima četiri proizvođača automobila na svom teritoriju. Slovačka nije dovela Kiju tako da je sama došla, nego su je Slovaci opsjedali godinu-dvije dok nije došla, a Makedonija plaća za reklamu na CNN-u više nego što je AIK-ov proračun – objasnio je Jurčić

Vlasnik IT tvrtke IN2 Ante Mandić rekao je da takve tvrtke, koje dosta surađuju s javnim sektorom u informatizaciji administracije, osjete da Vlade posljednjih godinu i pol dana praktično i nema. Naprosto, i oni projekti koji se ne financiraju iz državnog proračuna, nego primjerice iz europskih i svjetskih fondova, u nadležnosti su državne administracije koja im je korisnik i koja ih provodi. A kad se vlade mijenjaju, nema onih koji donose odluke.

− Bilo bi korisno da se politika počne baviti državom, a ne sama sobom kao u posljednjih godinu i pol dana – napomenuo je Mandić. Taj IT poduzetnik ilustrirao je kako njihovi estonski konkurenti na stranim natječajima ostvaruju korist od činjenice da je Estonija napravila brend od informatizacije javne uprave. Vani jednostavno automatski smatraju da su estonske IT tvrtke na višoj razini od konkurenata.

Kopirati tuđa iskustva − Ako bi se Hrvatska približila tom primjeru informatiziranosti ili do europskog prosjeka, to bi pomoglo ne samo zbog boljeg rejtinga vani, nego bi osigurali posla i informatičkoj industriji. Hrvatska je nisko i to se vidi u broju javnih servisa dostupnih digitalno. Ne možete, recimo, dobiti vozačku dozvolu, a odnedavno napokon se može dobiti potvrda o nekažnjavanju. Svijest o potrebi informatizaciji javne uprave postoji, ali još se ne zna kako to napraviti. Predlagali smo kopirati tuđa iskustva, Estonija se nudila za to, a bude svojevrsni twining partner, ali ne postoji mehanizam koji to može napraviti i nismo konsolidirani da takvu pomoć možemo prihvatiti – rekao je Mandić. Odgovarajući na pitanje Liderova glavnog urednika što očekuje od promjena u sustavu javne nabave, Mandić je rekao da ne očekuje da će se kriterij najbolje ekonomskeponude uistinu primjenjivati.

Vlasnik Autozubaka Pavo Zubak primjetio je da su se gospodarstvenici donedavno uglavnom oslanjali na intuiciju. U međuvremenu su shvatili da bez znanja nemanaprijed, ali neusklađenost obrazovnog sustava i gospodarstva dovodi do manjka kadra i viška nezaposlenih. Zubak, međutim, ima i IT stručnjake.− Ljudi kod nas preko online platforme kupuju automobile a da ih ni ne vidimo. Zasad još bojažljivo. Danas naruče automobil, dostavimo im ga doma, a ako su nezadovoljni, vrate ga. Mnogo smo pričali o autoindustriji. Livada i hala ima svuda, ali da sutra dobijemo tvornicu vozila, trebalo bi nam pet godina da obrazujemo ljude za rad u njoj – objasnio je Zubak. Govoreći o političkoj nestabilnosti, Zubak je rekao da su poduzetnici navikli na nju te da uspješno plivaju u svemu tome. No napomenuo je da gospodarstvenici kao sponzori političkih opcija mogu utjecati na politiku da promijeni taj pristup.

Na kraju konferencije, predsjednik UBH Prstena, Mijo Marić, istaknuo je da:

• Nismo optuživali druge. Fokus je na nama i preuzimamo odgovornost za ono što se događa.
• Govorili smo o vlastitim slabostima. Paradoksalna teorija promjene kaže da je promjena moguća samo kada dođemo do uvida.
• Trebamo preuzeti odgovornost za djelovanje. Sve nerealizirane kreativnosti pretvaraju se u frustracije, a to je najveći ubojica motivacije.
• Vjerujem da ovaj skup može provesti u djelovanju ono što je ovdje izrečeno, vjerujem da ima smisla graditi most između Hrvatske i BiH, a mostovi su važni koliko je važno ono što spajaju.

Predsjednik UBH Prstena, napomenuo je da će radna skupina donijeti posebne zaključke s ove konferencije koje će poslati vladajućima.

Autor: Lider media,Sergej Abramov i Sanja Mikolčević Petrušić